loading please wait..

CortexSTIM

Jačanje znanstveno-poslovne suradnje u području intraoperativne neurofiziologije u Hrvatskoj

 

 

 

 

 

O projektu

CortexSTIM je inovativan električni stimulator koji se koristi pri intraoprativnim neurofiziološkim operacijama mozga. Krajnji korisnici su bolesnici s tumorom mozga, epilepsijom i malformacijama krvnih žila mozga koji imaju direktne koristi od poboljšane tehnologije za intraoperativnu neurofiziologiju



GLAVNE AKTIVNOSTI PROJEKTA:

- Istraživanje i razvoj (R&D) inovativnog električnog stimulatora mozga (CortexSTIM)

- Izrada prototipa CortexSTIM-a

- Testiranje prototipa CortexSTIM-a za provjeru pouzdanosti i elektromagnetske kompatibilnosti

- Industrijsko testiranje prototipa u suradnji s kliničkim partnerom

NAZIV PROJEKTA: Jačanje znanstveno-poslovne suradnje u području intraoperativne neurofiziologije u Hrvatskoj

VRIJEDNOST: 407.319,68 EUR

EU FINANCIRA: 344.307,33 EUR

KORISNIK: Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu

INSTITUCIJE IZ SUSTAVA UPRAVLJANJA EU FONDOVIMA: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU)

Kontakti: MZOS (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=1938), SAFU (http://public.mzos.hr/Default.aspx)

PROVODI: Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu u partnerstvu s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje – FESB (Split), Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu – UTT, SGM Medical (Split), te Kliničkom bolnicom Dubrava (Zagreb)

MJESTO PROVEDBE: Republika Hrvatska

RAZDOBLJE PROVEDBE: 9. travnja 2013. do 8. travnja 2015.

POTPORA: Europe Aid OPRK SIIF (Science Innovation Investment Fund) IPA2007/HR/16IPO/001-040501



ULAGANJE U BUDUĆNOST!
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.


Sadržaj ove web stranice isključiva je odgovornost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Svrha

Ciljevi

  • Priprema i provedba razvojno-istraživačkih (R&D) aktivnosti novih inovativnih intraoperativnih neurofizioloških uređaja koji se koriste tijekom operacija mozga;

  • Širenje znanja i vještina o tehnologiji intraoperativne neurofiziologije putem radionica, treninga i umrežavanja;

  • Izrada i optimizacija protokola za prijenos tehnologije intraoperativne neurofiziologije iz primijenjenih istraživanja i razvoja do komercijalnog proizvoda.

Očekivani rezultati

  • Funkcionalni prototip novog i inovativnog električnog stimulatora za mozak (CortexSTIM)

  • Uspješan prijenos znanja i vještina za komercijalnu upotrebu CortexSTIM

  • Uspostavljen protokol za prijenos tehnologije intraoperativne neurofiziologije iz primijenjenih istraživanja i razvoja do komercijalnog proizvoda

Članovi

damir_kovacic1

doc.dr.sc. Damir Kovačić

fizičar, tehnički voditelj projekta, MEFST

vedran_deletis1

prof.dr.sc. Vedran Deletis

neurolog, glavni znanstveni istraživač, MEFST

mladen_popovic1

mr.sc. Mladen Popović

glavni elektroinženjer, MEFST

darko_chudy1

prof.dr.sc. Darko Chudy

neurokirurg, KBD

antonio_sarolic1

prof.dr.sc. Antonio Šarolić

elektroinženjer, FESB

leandra_vranjes1

prof.dr.sc. Leandra Vranješ-Markić

fizičarka, UTT

jaksa_maroevic1

dipl. ing. Jakša Maroević

elektroinženjer, SGM

ljubenkov_bosko1

Boško Ljubenkov, mag. ing.

Stručni suradnik za transfer tehnologije, UTT

Administrativna podrška

mr.sc. Ana Bedalov

projektni menadžer

Maja Milovac

projektni asistent

Asija Petrašić i Sonja Badovinac

financije i računovodstvo

 

Partneri

Koordinator

mefst

Medicinski Fakultet Sveučilišta u Splitu

Potpora

HR EU

Europe Aid OPRK SIIF (Science Innovation Investment Fund)
IPA2007/HR/16IPO/001-040501

 

Partneri

kbc-dubrava

Klinička bolnica Dubrava, Zagreb

fesb-logo

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje FESB, Split

UTT

Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Split

sgm

Associate: SGM Medical, Split

 

Kontakt

Projekt CortexStim

Medicinski Fakultet Sveučilišta u Splitu
Šoltanska 2, 21000 Split
Tel. +385 (0)21 557-828
e-mail: info@cortexstim.org

Tehnički voditelj; koordinator
doc.dr.sc. Damir Kovačić,
Laboratorij za istraživanje slušanja i govora
Šoltanska 2, 21000 Split
Tel. +385 (0)21 557-825
e-mail: damir.kovacic@mefst.hr

  • Europska unija
  • Medicinski Fakultet Split
  • Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split
  • Ured za transfer tehnologije
  • SGM Medical Monitoring
  • KBC Dubrava
  • Središnja agencija za financiranje i ugovaranje
  • Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa
  • Republika Hrvatska

Iskustvo

Streamline HR
PREUZIMANJE, brošura – hrvatska verzija

Streamline EN
DOWNLOAD, Brochure – English version

 

 

 

Kako istraživač može učiniti inovativnu ideju stvarnom i profitabilnom?

Transfer tehnologije je proces pretvaranja znanja i rezultata znanstvenih istraživanja u korisne proizvode i usluge. Takav prijenos može se dogoditi publiciranjem, obrazovanjem studenata koji sutra ulaze na tržište rada, a posebno u suradnji s gospodarstvom. Međutim, u užem smislu, transfer tehnologije podrazumijeva formalnu zaštitu i licenciranje tehnologije trećim stranama, pod vodstvom stručnjaka za transfer tehnologije.

Slika 1

Izvor: Accelerating Technology Transfer and Commercialization at the National Institutes of Health

 

Zašto bi istraživač želio sudjelovati u procesu transfera tehnologije?

 

Razlozi za transfer tehnologije jedinstveni su za svakog istraživača i mogu uključivati:

 

 

1. Istraživanje [istraživačka grupa, laboratorij i sl.]:

Zapažanja i eksperimenti tijekom istraživanja često vode do novih otkrića koja se mogu realizirati kao inovacija.

Inovacija je bilo koji koristan proces, tehničko rješenje ili sastav tvari, koji je nov ili unaprjeđuje postojeće stanje te ima potencijalnu tržišnu vrijednost.

U svakodnevnom radu potrebno je:

 

 

1.1. Patentne informacije:

1.1.1. Gdje pronaći patentne informacije?

Najlakši način za prikupljanje patentnih informacija uključuje patentne baze podataka na Internetu.

Patentne informacije u bazama podataka mogu biti u različitom obliku. Razlikujemo baze podataka koje uključuju cijeli sadržaj patentnog dokumenta i baze podataka koje uključuju kratki pregled istih dokumenata. Opće informacije s prve stranice patentnog dokumenta mogu sadržavati i dodatne informacije te se nazivaju bibliografski podaci.

Prema tome, razlikujemo baze podataka s cjelovitim tekstom i bibliografske baze podataka.

Također, važno je naglasiti da baze podataka razlikujemo i prema vrsti informacija koje uključuju, i to tehničke ili pravne. Uz pravne informacije koje su već uključene u patentni dokument, određene baze podataka sadrže dodatne informacije o pravnom statusu patenta, plaćenim troškovima, vlasnicima i zastupnicima .

Najčešći način prikupljanja patentnih informacija uključuje korištenje bibliografskih baza podataka koje su dobro strukturirane i omogućavaju učinkovite pretrage.

Općenito, bibliografski podaci vezani su za publikacije (patente).

Bibliografska referenca je tekstualni dokument (sa skicom ili bez) koji sadržava kratak pregled originalnog dokumenta. Takve reference pružaju informacije o patentima i omogućavaju lakšu identifikaciju. Zbog lakšeg pretraživanja, proizvođači baza podataka uglavnom dopunjavaju podatke poput internih kodova ili ključnih riječi koje se odnose na predmet opisan u originalnom dokumentu.

Općenito, patentna bibliografska referenca sadržava podatke:

•           Naziv

•           Izumitelj

•           Nositelj patenta

•           Sažetak

•           Kodovi (klasifikacijski kodovi) i brojevi (patentni brojevi i pripadajući datumi)

•           Skice ili crteži

•           Ključne riječi

 

Bibliografske reference se mogu razlikovati s obzirom na proizvođača baza i informacije koje sadrži originalni dokument.

U bibliografskim bazama podataka podaci su strukturirani u takozvana informacijska polja, što podrazumijeva da se isti tipovi podataka nalaze uvijek u istim poljima: naslov u polju za naslov, informacije o izumitelju u polju izumitelja, itd.

Ovakva organizacija informacija omogućava lakše prikupljanje i pretraživanje patenata.

1.1.2. Općenito o pretraživanju patentnih podataka

Prilikom pretraživanja patenata, potrebno je odabrati ključne riječi koje su usko vezane uz ono što pretražujemo. Prvenstveno je bitno jasno definirati predmet pretrage koji mogu biti: različiti dijelovi koncepta pretrage, geografsko područje, tvrtka, vremenski period itd.

Kada su ovi elementi pretrage jasno definirani, odabiru se ključne riječi koje najbolje opisuju izum. Potrebno je pronaći sinonime termina koji opisuju izum koji se pretražuje i izbjeći termine sa dvostrukim značenjem. Specificiranje konteksta izbora riječi i izbjegavanje riječi bez tehničkog značaja, poput “general”, “system” je veoma bitno prije početka svakog pretraživanja.

PREPORUKA: Za pronalaženje sinonima, koristite rječnike, rječnike sinonima, kao i internetske tražilice.

Nakon izbora ključnih riječi, potrebno ih je grupirati s obzirom na pojedini koncept i povezati ih pomoću Boole-ovih operatora (AND, OR, NOT) zbog kreiranja upita.

 

Primjer:

Pretražujete “warning systems allowing to continuously verifying car tire pressure”.

Koncepti i povezane ključne riječi prikazane su u sljedećoj tablici:

 

Tablica 1

Rezultirajući upit može izgledati ovako:

((tire OR tyre) AND pressure) AND (verify OR check OR monitor) AND (warn OR alarm)

 

 

 

Pažnja:

 

PREPORUKA: Općenito, prilikom pretraga putem sustava baza podataka dostupnih na Internetu, mogu se koristiti navodnici (“ ”) za pretragu cjelovitog izraza.

1.1.3. Brza pretraga koristeći Espacenet (http://worldwide.espacenet.com/)

Espacenet je baza podataka Europskog patentnog ureda koja omogućava besplatan pristup preko 70 milijuna patentnih dokumenata širom svijeta i obuhvaća 3 skupine dokumenata:

•           Patentne prijave u preko 80 zemalja svijeta;

•           Europske patentne prijave;

•           PCT patentne prijave.

 

 

 

Kako obaviti brzu pretragu u Espacenet bazi:   

1. S obzirom na potrebe, izaberite kolekciju koju želite uključiti u pretragu.

2. Odaberite što želite pretraživati: Riječi u nazivu ili sažetku ili Osobe ili organizacije.

3. Kreirajte upit ili riječi pretrage.

4. Odaberite „Search”.

slika 2

Nakon završetka pretrage, prikazuje se lista s rezultatima.

 slika 3

 

Pažnja: Ključne riječi se pretražuju unutar naslova i kratkih pregleda izuma; imena se pretražuju unutar polja koja sadržavaju imena izumitelja ili patentnog zastupnika.

 

1.2. Laboratorijski dnevnik je dio dobre laboratorijske prakse, te predstavlja središnje mjesto prikupljanja, bilježenja i pohrane znanstvenih podataka.

Svi podaci koji se unose u laboratorijski dnevnik moraju biti razumljivi, precizni i dostupni a mjerenja moraju biti dostupna u svom izvornom obliku (ispis instrumenta, slika isl.)

 

1.2.1. Zašto voditi laboratorijski dnevnik?

 

 

 

 


 

1.3. Alati za prijenos i zaštitu (upravljanje) znanja

Kvalitetni ugovori reguliraju sve važne aspekte suradnje: Tajnost, prijenos materijala, opis i definiranje radnji, trajanje, rokove, plaćanja, obaveze i prava partnera, intelektualno vlasništvo, iskorištavanje otkrića, komercijalizaciju te nadležnost suda

Više o samim alatima na sljedećoj poveznici: http://utt.unist.hr/files/publikacije/20140424_knowledge_%20transfer_tools_v0.1.pdf

 

Ugovor o povjerljivosti

Dopušta ranu fazu pregovaranja i ima široko područje zaštite. Njime se mogu štititi: Izumi, teorije, otkrića, poslovne metode, financijske informacije, popis klijenata, poslovni planovi.

http://utt.unist.hr/files/publikacije/ugovor_o_tajnosti_podataka.pdf

 

Pismo namjere (Letter of Intent)

Izražava namjeru o budućem odnosu. Nije obvezujuće, no dijelovi mogu biti obvezujući (tajnost, zabrana o pregovorima s drugima u isto vrijeme)

Memorandum o razumijevanju (Memorandum of Understanding)

Ima veću „vrijednost“ od Pisma namjere te predstavlja sporazum (dogovor) o suradnji ili sl. ali ne sadrži sve elemente ugovora o suradnji.

Ugovor o prijenosu materijala (Material Transfer Agreement – MTA)

Koristi se za regulaciju razmjene opipljivog materijala istraživanja, kojeg će primatelj koristiti u interne svrhe, a može biti samostalan ili prateći uz drugi ugovor. Kroz ovakav ugovor uređuje se svrha prijenosa materijala, te naglašava što se s uzorcima smije raditi, što se radi s eventualnim ostatkom uzoraka i može li se dalje distribuirati. Nadalje, uređuje se pravo intelektualnog vlasništva koje proizlazi iz korištenja materijala i pravo na publiciranje.

Sporazumi o partnerstvu

Ovakvi sporazumi postali su standard u znanstveno-istraživačkom radu jer se njima sveobuhvatno uređuju sva prava i obveze uključenih strana. Kvalitetan Sporazum o partnerstvu sadrži minimalno slijedeće dijelove: dionike sporazuma, definicije, svrhu, opis projekta, detaljan opis obaveza obje strane, odgovorne osobe, rokove, financije, “success fee”, komunikaciju, izvještavanje, publikacije, intelektualno vlasništvo, čuvanje tajnosti, odgovornost, jamstva, “što ako”, naknadu štete, prekid ugovora i nadležni sud.

http://www.desca-2020.eu/


 

2. Proces transfera tehnologije

2.1. Inicijalno razotkrivanje [Istraživač, Sastavnica / Fakultet i/ili UTT ]:

Kontakt s osobljem zaduženim za inovacije na instituciji ili s odgovornom osobom (npr. voditelj laboratorija, čelnik institucije) radi procijene otkrića te odlučivanje o daljnjim postupcima vezanim za formalno razotkrivanje i pokretanje postupaka za zaštitu intelektualne kreacije.

U ovoj fazi institucija samostalno odlučuje o daljnjem postupanju

 

2.2. Formalno razotkrivanje [Istraživač, Sastavnica/Fakultet i UTT ]:  

Pisanim razotkrivanjem intelektualne kreacije Uredu za transfer tehnologije službeno započinje proces transfera tehnologije. Intelektualnu kreaciju nastalu na pojedinoj sastavnici Sveučilišta razotkrivaju zajedno istraživač i čelnik te sastavnice. Kreacija se razotkriva kroz Obrazac za razotkrivanje intelektualne kreacije koji se nalazi na internetskim stranicama UTT-a.

http://utt.unist.hr/hr/za-istrazivace/intelektualno-vlasnistvo

http://unist.hr/Portals/0/PropertyAgent/385/Files/4461/Pravilnik%20o%20intelektualnom%20vlasnistvu.pdf

Važno je napomenuti da razotkrivanjem intelektualna kreacija i dalje ostaje povjerljiva, a kako bi se omogućila što bolja procjena, zaštita i komercijalizacijapotrebno ju je što kvalitetnije dokumentirati i opisati.

Razotkrivanje intelektualne kreacije obavezno treba prethoditi bilo kakvoj javnoj objavi (kao što je znanstveni rad, konferencija, diplomski rad i sl.)! U suprotnom patentna zaštita više nije moguća!

 

2.3. Procjena [UTT]:

Stručnjaci za transfer tehnologije (u suradnji s istraživačem) razmatraju inovaciju, provode patentnu pretraga, te analiziraju tržište i konkurenciju kako bi odredili potencijalnu komercijalnu vrijednost. Ovaj proces najčešće rezultira sa sljedeća četiri dokumenta na kojima se temelje sve odluke o daljnjem postupanju.

 

2.4. Zaštita [Sastavnica/Fakultet i UTT ]:

Proces u kojem se provodi zaštita intelektualne kreacije kako bi se stvorili preduvjeti za komercijalizaciju. Patentna zaštita, česta metoda pravne zaštite tehničkih otkrića, započinje podnošenjem patentne prijave Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo ili podnošenjem međunarodne (PCT) prijave. Nakon podnošenja patentne prijave, bit će potrebno nekoliko godina i znatna financijska sredstava za dobivanje traženog Hrvatskog i/ili stranih patenata.

Druge opcije za zaštitu su autorska prava, žigovi ili industrijski dizajn.

 

2.5. Identifikacija poslovnih modela [Istraživač i UTT ] :

U suradnji s istraživačem, osoblje UTT-a će identificirati tvrtke koje posjeduju stručna znanja, sredstva i poslovne kontakte za realizaciju predložene tehnologije na tržištu. Ovo može uključiti partnerstvo s postojećom tvrtkom ili formiranje spin out/spin-off tvrtke. Aktivna uključenost istraživača može uvelike skratiti i pospješiti ovaj proces.

http://www.utt.unist.hr/hr/za-tvrtke/een-baza-tehnologije

 

2.5.1. Osnivanje i uspostavljanje spin-off tvrtke [UTT ]:

Ukoliko je formiranje spin-off tvrtke odabrano kao optimalni put za komercijalizaciju, UTT može pomoći u planiranju, osnivanju te ukoliko postoji mogućnost i u osiguravanju financiranja.  www.hitro.hr

http://www.hamagbicro.hr/investicije/osnivanje-poduzeca/kako-osnovati-poduzece/

 

2.5.2. Licenciranje prava postojećoj ili spin-out tvrtci [UTT ]:

Ukoliko je postojeća ili novo osnovana spin-out tvrtka prikladna i zainteresirana za otkup licencije, UTT-ovi stručnjaci će identificirati interese, ciljeve i planove kako bi u potpunosti i na najbolji raspoloživi način komercijalizirali novo intelektualno vlasništvo.

 

2.6. Licenciranje [UTT]:

Ugovor o prijenosu licencije je sporazum između nositelja intelektualnog vlasništva i treće strane u kojem nositelj dodjeljuje prava na tehnologiju (bez odricanja vlasništva, prava na publiciranje i daljnji razvoj) radi ostvarivanja financijske i druge dobiti. Ugovor o licenciji se koristi u oba slučaja, za spin-off/out ili postojeće tvrtke. Ponekad se koristi predugovor kako bi se trećoj strani omogućila procjena tehnologije kroz određeno vrijeme prije otkupa licencije.. http://utt.unist.hr/files/publikacije/Licenciranje.pdf

9. Komercijalizacija [Istraživač, UTT ]:

Tvrtka primatelj licencije nastavlja razvoj tehnologije i provodi nova poslovna ulaganja kako bi razvila proizvod ili uslugu. Ovaj korak može imati za posljedicu daljnji razvoj, regulatorna odobrenja, prodaju i marketing, podršku, obuku te druge aktivnosti. Ukoliko je zainteresiran istraživač(i) i u ovom dijelu može imati aktivnu ulogu.

10. Prihodi [Istraživač, Sastavnica/Fakultet, Sveučilište]:

Kako bi se omogućilo financiranje daljnjih istraživanja te potaklo buduće sudjelovanje u procesu transfera tehnologije dobit koja je ostvarena komercijalizacijom raspoređuje se istraživačima, fakultetu, sveučilištu i drugim institucijama (u slučaju kreacije u zajedničkom vlasništvu) ovisno o važećem pravilniku o intelektualnom vlasništvu i potpisanim ugovorima.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog Fonda za regionalni razvoj.